Tečaj

Tečaj neke valute predstavlja odnos između jedinice jedne valute i iznosa druge valute u koju se ta valuta može promijeniti u određenom trenutku

Tečajna lista > Valute: Euro, Dolar, Franak > Tečaj eura, tečaj dolara, tečaj franka i tečaj kune

Novčani fondovi, dionice, zlato, nafta

 
Novčani fondovi, kamate i tečaj

Novčani fondovi pružaju visoku sigurnost i očuvanje vrijednosti novca. Također, novčanim fondovima pogoduje razdoblje visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu. Mali ulagači polažući novce u depozite po viđenju ne mogu ostvariti visoke kamatne stope, već jedino kroz novčane fondove koji su isključivo izloženi tržištu novca, dakle ulaganju u depozite i kratkoročne dužničke vrijednosne papire koje izdaje država i velike, respektabilne kompanije.

Tijekom 2008. i 2009. novčani fondovi su imali visoke prinose jer je HNB bila usmjerena na očuvanje stabilnosti tečaja kune. Glavni instrument za ublažavanje deprecijacijskih pritiska je otpuštanje deviznih rezervi te smanjena kunska likvidnost. U vrijeme nelikvidnosti potražnja za novcem je veća od ponude, pa rastu prinosi ili kamatne stope. Dakle, intervencija za očuvanje stabilnog tečaja kojom se nastoji zaustaviti deprecijacija kune dovodi do visokih kratkoročnih kamata na novčanom tržištu.

Posljednje dvije godine, 2010 i 2011. opća likvidnost novčanog tržišta u Hrvatskoj je dobra, pa su kamate na novčanom tržištu niske. U takvim uvjetima obično se intenzivira ulaganje u dionice koje imaju viši potencijal povrata uloženog. Međutim, zbog niskog povjerenja u gospodarski oporavak, čak i dionice firmi koje ostvaruju dobit trenutno relativno loše stoje na dioničkom tržištu. No, to bi se uskoro moglo promijeniti, pod uvjetom da se ne dogode veći poremećaji u eurozoni. [24.1.12.: uskoro ~ možda tek za nekoliko godina s obzirom da ponovo rastu kamate, kriza se nastavlja]

Ulagači na novčanom tržištu se mogu zaštiti od moguće deprecijacije kune ulaganjem u euro-novčane fondove, a od moguće deprecijacije eura se mogu zaštiti ulaganjem u dolar-novčane fondove. No, ukoliko dođe do jačanja, aprecijacije kune, onda će takvi oprezni ulagači biti na gubitku zbog nepovoljnijeg tečaja prilikom isplate novca u kunama iz euro i dolarskih fondova. Ukoliko niste sigurni, najbolje rješenje je diverzifikacija rizika, ravnomjerno ulaganje u kunske, euro i dolarske novčane fondove. Također, dugoročni ulagači koji žele neznatno veći rizik i mogućnost viših prinosa mogu ulagati u obveznice putem obvezničkih fondova. Ukoliko ste spremni na veći rizik i nadate se većim prinosima onda možete dio novca uložiti i u dioničke fondove i dionice.

12.1.2012.

 

24.1.12..:  S obzirom na najave o rastu kamata u 2012., realno je za očekivati reprizu 2008. kada su novčani fondovi imali relativno visoke prinose.

VIJESTI

Danas.hr 19.1.2012.: Vizek: Rast kamata na kredite je neminovan. Deprecijacijski pritisak na kunu nastavit će se do ljeta, moguće i kasnije, pa će HNB biti prisiljen opet spašavati kunu. Izvlačenje kunske likvidnosti iz sustava dovest će do rasta kamata na tržištu novca, ali i povećanja kamatnih stopa na kredite, kaže Maruška Vizek. Rast kamata je neminovan, a to znači da ne možemo očekivati da će u bližoj budućnosti porasti kreditna aktivnost.

20.1.2012. Banke u ratu protiv Vlade: Izdaju li narodne obveznice i uzmu nam štediše, mi dižemo kamate. Banke će prvo podići kamate na štednju da zadrže građane, a onda i na kredite da nadoknade zaradu. Nakon što je Hrvatska poštanska banka povećala kamate na štednju jučer su u izjavi za Jutarnji tu mogućnost najavili i u Hypo banci. Bankari su, naime, zabrinuti zbog ideje ministra financija Slavka Linića da građanima ponudi otkup državnih obveznica. Time bi, kako je ustvrdio Linić, građani dugoročno zaradili, a država postala likvidnija. Dobit banaka u prošloj godini i dalje je enormna: samo njih osam zarađuje gotovo polovicu ukupne dobiti svih hrvatskih poduzeća. U prvih devet mjeseci lani zaradili su 3,7 milijardi kuna, a dobit 1000 najvećih tvrtki u svih 12 mjeseci 2010. iznosila je 11,8 milijardi.

23.1.2012. Banke: ‘I bez narodnih obveznica slijedi rast kamata u Hrvatskoj’ - zbog krize u Europi.

17.1.2012. Kamatne stope neće odmah pasti kada Hrvatska uđe u EU. U tri do pet godina nakon punopravnog članstva je moguć rast rejtinga, pad rizika zemlje, pad aktivnih kamatnih stopa i lakši pristup kapitalu na međunarodnim tržištima. No, i bez utjecaja rejtinga kamate će morati pasti uslijed slabe potražnje za kreditima.

10.2.2012.: Poslovni.hr: Evo što smo dosad čuli o porezu na dividendu. Vrlo zanimljiv članak o porezu na dividendu koji se uvodi od 1.3.2012. Dok su hrvatski dioničari u zadnjoj krizi izgubili 200 milijardi kuna, hrvatski su štediše u zadnjih pet - šest godina ubrali od banaka 50 milijardi kuna kamate, bez imalo razmišljanja i bez ikakva rizika.



Valute
EUR

HNB i dalje nastoji održati stabilan tečaj kune u odnosu na tečaj eura.

$USD

Tečaj dolara je porastao u odnosu na tečaj eura u posljednih nekoliko godina.

FrCHF

Švicarski franak je i dalje jak. Vraćanje kredita vezanih uz tečaj franka mnogima je (bio) velik problem.

KnHRK

Tečaj kune je tijekom višegodišnje ekonomske krize oslabio prema euru, dolaru i švicarskom franku.

Quo vadis?
Valutni konverteri
Zalihe zlata


Cijena nafte na svjetskom tržištu

Cijena zlata na svjetskom tržištu