Dolar
Krajem drugog svjetskog rata Međunarodna Monetarna Banka (MMF) i Svjetska Banka (WB) osnivaju Bretton Woods Sistem.
Tečajna lista > Valute: Euro, Dolar, Franak > Tečaj eura, tečaj dolara, tečaj franka i tečaj kune
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i
razmjene u SAD. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar
financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i
razmjene predložio dolar.
Kao prva sredstva plaćanja kod kolonista «novog svijeta» su bila riža, duhan,
žito, indigo i wampum, indijanski "novac", nanizane probušene školjke, ali
također i engleski, i francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci.
Španjolski je kovani srebrnjak godinama služio kao «neslužbena» valuta američkih
kolonija. Međutim, njegova razmjena je bila vrlo nepraktična. Naime da bi se
mogao razmijeniti, morao je, doslovno, biti razbijen na osam komadića.
1690. godine, Massauchussetts Bay Colony je bila prva kolonija koja je izdala
papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost, kako bi uspio financirati vojsku
na čelu s generalom George Washingtonom, Kontinentalni Kongres 1775. godine
odobrava neograničeno izdavanje papirnih novčanica, poznatih kao «Continentals».
Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne. Otada u Americi
postoji čak i jedan izraz na engleskom «Not worth a Continental» (Nije vrijedan
ni kontinentalca.)
Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječ «Sjedinjene Države» po prvi
put su se pojavile na papirnom novcu, ali zbog propasti «Continentals», ljudi su
bili sumnjičavi prema tom novcu. Zbog toga je Kontinentalni Kongres, kako bi
pridobio dodatnu podršku za rat, 1781. godine osnovao u Philadelphiji Bank of
North America, prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije je uveo dolar
kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je
bio kovan od srebra.
Poslije 181 godine kovanja, «silver dollar» je 1873. godine prestao biti
standardnom vrijednosti. Otkrića zlata na Aljasci, dovela su do povećanja
zlatnih rezervi. Amerika je, službeno, 1900. godine, uvela kao standard «zlatne
rezerve».
1913. godine utemeljena je federalna struktura zvana Federal Reserve System, kao
i Središnja banka koja otada stavlja u opticaj i papirnati i kovani novac u SAD.
Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u denominacijama do 100 dolara. Sve
veće vrijednosti, su 1969. godine ukinute. Veličina dolara je promijenjena i
smanjena 1929. godine, kada je i odlučeno da sve novčanice do 100 dolara na licu
nositi portret a na naličju zgradu ili spomenik. 1955. godine na novčanice su
dodane riječi «In God We Trust» (u Boga se uzdamo). Američki dolar se sastoji od
100 centi.
Izvor:
Wikipedija
Dolaru se predviđa rast tijekom 2012: vijesti o tečajevima svjetskih valuta.
Vijesti o dolaru: google.com
Yahoo stranica o ulaganju u valute: currency-investing
HNB građanima: Nećete zaraditi na deviznom tržištu
Tečaj kune je blago oslabio u odnosu na tečaj eura, ali i euro slabi u odnosu na dolar i jen.
Tečaj dolara je porastao u odnosu na tečaj eura u posljednih godinu dana.
Švicarski franak je i dalje jak, što otežava vraćanje kredita vezanih uz tečaj franka
Tečaj kune je uslijed nastavka ekonomske krize tijekom zadnjih godinu dana oslabio prema euru, dolaru i švicarskom franku.